He Reta mai Karipori

He Reta mai Karipori

The Native Contingent. This is image is supposed to have been taken the morning of their arrival 3 July 1915
Te Hokowhitu-a-Tū. E kīia ana, nō te ata o te taenga atu o Te Ope Tuatahi ki Karipori 3 Hūrae1915

Ko tā Paora Tibble (kaiwhakamāori o Te Papa), he tuhi rangitaki mō te reo Māori ki Karipori. Kāti, i te 3 o Hūrae 1915, ka pae Te Hokowhitu-a-Tū ki uta, ki Karipori. Koia Te Ope Tuatahi (Māori). Ākuni pea, he nui ngā hōia Māori ko te reo Māori tō rātou reo matua. Nō te wiki o Anzac i tēnei tau (2015), ka tuwhera te whakaaturanga nei, ko Gallipoli:The scale of our war.

Quote from Henare Wainohu's sermon before the assault on Chunuk Bair.
He kupu akiaki i Te Hokowhitu-a-Tū i mua i te whakaekenga o Chunuk Bair.

Kua eke te wiki o te reo Māori ki tōna tau 40. Ka kitea, ka rangona ngā kupu a Hēnare Te Wainohu (Ngāti Pāhauwera, Ngāti Kahungunu) ki te whakaaturanga o Karipori. Ko Hēnare tētahi o ngā kaikawe i te reo Māori i te whakaaturanga nei, ā, koia te kaupapa o tēnei rangitaki. E koro, hoki wairua mai.

Hēnare Wainohu, chaplain of the Native Contingent, World War 1
Hēnare Wēpiha Te Wainohu (Ngāti Kahungunu, Ngāti Pāhauwera), 1914–18 (he wāhi nō te whakaahua tūturu). Kāore i te mōhiotia nā wai i whakaahua. Alexander Turnbull Library (1/2‑190195-F)

Ko te amorangi ki mua
Ki te Māori, he mea nui te taha wairua. Koinei te wāhi a tēnei uri o Te Huki, o Tapuwae, o Te Kahu-o-te-Rangi ki te whakaaturanga mō Karipori, hei pou whakapono. Ka tohua a Hēnare Wainohu hei minita mō Te Ope Tuatahi. Nā te ‘Padre’ nei te kauhau akiaki i Te Hokowhitu-a-Tū i mua i te kakenga o Chunuk Bair (6 Ākuhata 1915).

Stirring Sermon wall text

Tuhituhi taku reta …
I kitea te reta i tuhia e Hēnare Wainohu ki tōna hoa rangatira. Ko te mea mīharo, i whakapuakina e Hēnare tana kauhau ki taua reta. I ngā mahi rangahau he tino taonga te reta. Ānō nei he kupu hāngai mai i te waha o te hoihō. I tāia tēnei reta ki te reo Māori me te reo Pākehā. Kātahi te taonga nui whakaharahara, ko te reta reo Māori mai i Karipori.

Henare Wainohu letter, Poverty Bay Herald, Te Kopara
Ko ngā reta e rua, i tāia te reo Māori ki Te Kopara me te reo Pākehā ki te Poverty Bay Herald.

 

Kimihia! Rangahaua!
I a au ngā kupu o te reta reo Māori. Ko te mahi māku he wawāhi i ngā kōrero, he whakamārama atu ki ōku hoa mahi ko wēhea ngā whakapākehātanga e hāngai ana ki ngā rerenga korero reo Māori. I te haurongo mō Hēnare Wainohu te hononga ki te pānuitanga mate mō Hēnare kei Te Kōpara, te nūpepa reo Māori a te rohe Mihingare o Waiapu.

Ko te kairapu, ko ia te kite (Ruka 11:10)
I rangahaua Te Kopara mō te reta reo Māori. Ka kitea te reta a Hēnare me te whakamārama a te ētita mō te take i whakamāoritia tēnei reta. Kātahi anō ka taka te kapa! Ko te reta reo Pākehā kē te mea tūturu. Nō mātou te pōhēhē, i tuhia tuatahitia taua reta ki te reo Māori. Tāpiri atu ki tēnā, i tāia tēnei reta ki Te Kopara, kotahi marama i muri i te Poverty Bay Herald.

Koinei te kupu whakataki a te ētita o Te Kōpara i te reta a Te Wainohu.
Koinei te kupu whakataki a te ētita o Te Kōpara (15/01/16) i te reta a Hēnare Wainohu.

Nā te ētita o Te Kopara tētahi inoi ki ngā kaipānui kia tukuna ngā reta ki a ia, hei tirotiro mā te iwi whakapono, mā te iwi reo Māori o Te Tairāwhiti. I tērā rautau, he nui ngā Māori kōrero Māori anake. I reira ka toko ake te whakaaro, ‘Hika mā, he aha te take kāre a Hēnare i tuhi i tana reta ki te reo Māori?’

Kei hea taku reo?
I te Kaihitōria mō Te Hokowhitu-a-Tū, i a Monty Soutar (Ngāti Porou, Ngāti Awa) te whakautu ki taku pātai mō te tuhituhi a Hēnare i tana reta ki te reo Pākehā. Arā, kāore i whakaaetia ngā reta i tuhia ki te reo Māori. I arotakengia ngā reta katoa mai i te pae o te riri, koi mau i te hoariri ngā kōrero muna a ngā Anzacs. Kāore he kaiarotake reo Māori i Karipori. Me pēnei te kōrero mō ngā mana whakahaere, tē aro atu i a rātou te reo Māori. Nāwai rā, ka whakaritea tētahi kaiarotake reo Māori mō Te Pae o te Uru (Western Front), he nui ngā reta reo Māori mai i tērā wā.

Hēnare Wainohu Memorial in Wairoa, corner of Ruataniwha Road and Carroll Street.
Te pōhatu whakamahara i a Hēnare Wainohu ki Te Wairoa, nā te kaituhi ēnei whakaahua.

Kāti rā e koro Hēnare, ko koe te pou whakapono o Te Hokowhitu-a-Tū, ko koe te pou whirinaki o te whakaaturanga o Karipori. Ahakoa kua ngaro atu koe i te tirohanga kanohi, ko āu kupu whakamoemiti, whakakipakipa i Te Ope Māori kei te kitea, kei te rangona tonuhia. E te amorangi o Te Hokowhitu-a-Tū, okioki rā.

Find out more

Te Taua Maori, 1914, complied by the First NZEF for the Maori Contingent – Gallipoli: The scale of our war website

Chunuk Bair – Gallipoli: The scale of our war website

 

1 Comment

  1. Tēnā koe, e hoa. Pai rawa atu ngā kōrero me ngā whakamārama nei. Tētahi rerenga i kite ai au i roto i te tuhinga a te Etita o te Kōpara, he ātaahua. E pēnei nei, “…e pouri ana mātou kāore e tino eke ngā kupu ki ā Hēnare ake kupu..” He hanga ātaahua ki a au nei. Waihoki, i taku taenga atu ki te whakaaturanga i Te Papa i ka mīharo rawa ētahi o ō whakamāoritanga. Tētahi mea, i āhua pēnei, ‘Digging, digging, digging’, ā, ko te whakamāoritanga, ‘He whatiwhati kō’. Pai rawa! He mihi hoki ki ō pāhi i whakaae kia reo Māori anake tō rangitaki.

Leave a Reply to Baz Cancel reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *